Autoridad indígena Wayuu escribe su sentir sobre su territorio que queda en la frontera entre Colombia y Venezuela.

Luzbeidy Monterrosa Atencio.
Colombia | Venezuela

Piiraka wayoluja | Mira nuestro reflejo

Cocreadores

Conoce a las y los integrantes de este proyecto >

Jan 15, 2020 Compartir

Consulta este contenido en los idiomas y lenguas

Sümaa sünüiki tü jieyuu anamiaamaajat, tü majayütnü müsia tepichi Wayuu, tü ayaakuakalüirua shiyoluja tü jamüin namüin tü sulu’ujeein naya wanee mma e’itaana anainrü wanee sülüjüle akatalia Colombia sümaa Venezuela. Sulu’ujee Alakat sümaa Majali, ya’ayaa Wajiira, 45 minutos Paaluachonjee, akumalaasü tü achukuaamaajatka.

Namüin na wayuukana tü noumainkat nasanalüin, naa’inru’su, noulu’su, nakualu’usu, maka sukumalaain saali tü mmakat namüin, kalüjülekaa atuumaa sutuma Venezuela sümaa Colombia. Sulu’u piamie’ya oumainyee na wayuukana shia tü jietkaa ekirajakaa suchonyuu süpüla weinshinjatüin tü sukua’ipakaa wayuu. Sünainjee ti’a, tü ayaakuakalüirua ounusu süchiirua sukua’ipa tü eiikat musia shi’niou süküjala jieyuu, majayünnüü müsia tepichi wayuu, aküjakana suchukua sujutu tü ayatüinjanain na’lapüjüin müsia waraitüin naya sulu’u tü mma apaalakat namüin natuma noushinuu namaa natuushinuu, shi’iree müinjanainya naya weinshi sulu’u tü noumain, mayaainje’e tü shi’itaanein wanee sülüjüle nekiirujut süpüla nakatalaaain suulia nakua’ipa: a’laülaa sulu’u noumain.

Tü mmakat Aalakat (Korejimiento Maikou) müsia Maajali (Munisiipio Akualu’u) sulu’usu mma mulousukoo Colombia, 45 minuuto süchikijee sülüjüle mmakat sumaa Venezuela. Yala, tü jieyuukalüirua süka nashajala müsia noupa’a naküjüin jamalu’uluin namüin tü pütchi sülüjüle mma münakat, namüin wayuu.

Nanüiki sümüin Agenda Propia, namüin nayakana tü nakua’ipakat ounusu makasa’in wanee einuushi, eere nalatirüin natijala namüin nachonyuu, nachoinrumiuu müsia naikeyuu. Nayaawatapeje’e sou tü kasa eekaa sütüma shiitaain wayuu otta süntüin eekai naatajatüin suulia woumain, awanajakaa sukua’ipa tü mmapa’kat. Eeyutpeje’e naa’in shi’ree wayuuwaa, sümaa lapüsanai müsia kataa o’u weinshi.

Comparta en sus redes sociales

915 visitas

Comparta en sus redes sociales

915 visitas


Comentar

Lo más leído


Ver más
image

Rituales para llamar la lluvia, la respuesta espiritual de los Yampara a la sequía

Espiritualidad para combatir la sequía que afecta a familias indígenas productoras.

image

Indígenas en México son guardianes de la abeja nativa pisilnekmej

La cosecha de la miel de la abeja melipona, especie sin aguijón, es una actividad ancestral de los pueblos indígenas Totonakus y Nahuas en la Sierra Norte de Puebla, en México. La producción beneficia económicamente a las familias y les permite proteger el territorio, pero hay serias amenazas sobre la actividad.

image

Curso virtual Periodismo indígena, territorio y medio ambiente

Regístrate e inicia este curso virtual para mejorar las coberturas sobre las realidades de los pueblos originarios con enfoques en derechos humanos, Madre Tierra, territorio y medio ambiente. ¡Ingresa ahora!